Istraživanje nivoa medijske pismenosti u Crnoj Gori — od sposobnosti prepoznavanja dezinformacija do razumijevanja medijskog vlasništva i algoritamskih mehanizama koji oblikuju informacioni prostor.
U svetu u kome se informacije šire brže nego ikad, a granica između pouzdanih vijesti i dezinformativnih sadržaja postaje sve neuhvatljivija, medijska pismenost se transformisala iz opcionalnog obrazovnog cilja u fundamentalnu demokratsku kompetenciju. Bez sposobnosti da se kritički analizira, verificira i kontekstualizuje informacija, slobodna volja birača, potrošača i građana postaje podložna manipulaciji.
Crna Gora se suočava s posebnim izazovima u ovoj oblasti: mlada demokratija s traumatičnim iskustvima dezinformativnih kampanja, obrazovni sistem koji nije sistematski uključio medijsku pismenost u curricula, te medijski prostor koji sam po sebi pruža obilne primjere i kršenja standarda i dobre prakse.
Tenure istražuje nivo medijske pismenosti različitih demografskih segmenata crnogorske populacije i razvija obrazovne materijale i programe koji se mogu implementirati u školama, bibliotekama i neformalnim edukativnim kontekstima.
Istraživanje o dezinformacijamaNalaz iz istraživanja Tenure o medijskoj pismenosti crnogorske populacije (2024–2025, n=1.200).
Nije uspjelo prepoznati dezinformativni sadržaj u testiranom materijalu — što je gotovo svaki treći odrasli stanovnik.
Provjerava informacije u više od dva izvora prije nego što ih smatra pouzdanim. Ostali se oslanjaju na jedan ili nijedan izvor.
Ne zna ko je vlasnik medija koje konzumira — što ih čini nesvjesnim potencijalnih uređivačkih pristranosti.
Razumije kako algoritmi društvenih mreža određuju koji sadržaj vide — duboki deficit algoritmičke svjesnosti.
Visoka digitalna sposobnost, ali niska kritička evaluacija izvora. Konzumiraju predominantno sadržaj s TikToka i Instagrama. Najbrže prenose dezinformacije unutar socijalnih mreža.
Kombinirani korisnici digitalnih i tradicionalnih medija. Viši nivo kritičnosti prema sadržaju, ali ranjiviji na emocionalno targetirane dezinformacije i vizuelne manipulacije.
Dominantno oslanjanje na televiziju, visoko povjerenje prema TV izvorima bez kritičke provjere. Najranjivija grupa u smislu prihvaćanja lažnih vijesti kao vjerodostojnih.
Serija interaktivnih nastavnih materijala za učenike starijih razreda osnovne i srednje škole, fokusirana na praktično učenje prepoznavanja dezinformacija, verifikacije izvora i razumijevanja medijskih poslovnih modela. Implementiran u saradnji s Ministarstvom prosvjete.
Trosatna radionica za odrasle korisnike digitalnih medija, s posebnim fokusom na prepoznavanje manipulisanih slika i videa, lažnih profila i koordinisanih dezinformativnih kampanja na društvenim mrežama. Organizuje se kroz biblioteke, centre za kulturu i NVO.
Dvodnevni intenzivni program obuke za nastavnike koji žele da integrišu medijsku pismenost u različite nastavne predmete — od historije do biologije. Program pokriva pedagoške metode, praktične alate i etičke dimenzije medijskog obrazovanja.
Naše sveobuhvatno istraživanje dezinformativnih sadržaja koji cirkulišu u crnogorskom informacionom prostoru — identifikacija izvora, mehanizama širenja i demografskog profila ranjivosti.
Pročitajte istraživanjeZbirka vodiča, provjera činjenica, edukativnih materijala i preporučenih alata za nastavnike, novinare i sve zainteresovane za unapređenje medijske pismenosti.
Zatražite pristupAnaliza dezinformativnih narativa koji su obilježili crnogorski informacioni prostor u periodu 2024–2025, s analizom izvora i mehanizama distribucije.
Istraživanje etičkih dilema, primjene kodeksa i samoregulatornih mehanizama u crnogorskim i regionalnim medijima.
Sveobuhvatan pregled medijskog ekosistema u Crnoj Gori — vlasništvo, finansiranje, regulatorni okvir i uređivačka praksa.